Maloljetnički brakovi

[Skitnica]

Problem maloljetničkih brakova najčešće nastaje zbog običaja neke zajednice, u kojoj sklapanje braka između dvoje djece ne predstavlja problem, a i same institucije takve postupke često svrstavaju u običajno pravo. Iako su maloljetnički brakovi većinom vezani za romsku populaciju, oni su u nekoj mjeri prisutni i u drugim zajednicama. Ombudsmeni ističu da veliki problem predstavljaju prisilni maloljetnički brakovi jer su, nažalost, takvi dječji brakovi paravan za trgovinu djecom i druge vrste eksploatacija koje se povezuju s trgovinom ljudima.

Sklapanje maloljetničkih brakova najčešće se veže za romsku populaciju. Roditelji, često zbog običaja, nisu ni svjesni da, zapravo, krše prava djeteta i da bi zbog toga mogli biti sankcionisani. Nažalost, nije rijetkost ni čuti da se za djevojčicu koja stupa u brak daje novac.

„Znam za slučajeve gdje je dijete prodato za tri hiljade ili gdje je majka dala kćerku za ovcu, ili otac za litar rakije. Katastrofa je šta se dešava! Neki slučajevi nisu ni procesuirani jer većina sudija i tužilaca pa čak i advokata kaže da je to običajno pravo Roma. Onda šta je s neromima?“, navodi Indira Bajramović, predsjednica Udruženja Žena Romkinja bolja budućnost.

“Radi se edukacija u romskim zajednicama. I to je obavezno u saradnji sa školama i učenicima i romskom nacionalnom strukturom, jer je to veoma važno”, ističe Mehmed Mujić, saradnik za romska pitanja u Ministartvu obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona.

U određenim zajednicama maloljetnički brakovi smatraju se normalnom pojavom, a ne problemom koji oduzima djetinjstvo. Često rezultiraju maloljetničkom trudnoćom, prekidom obrazovanja i siromaštvom, što, u konačnici, ostavlja ozbiljne posljedice po psihičko zdravlje djeteta.

„Imali smo jednu podnesenu prijavu protiv roditelja koji je dozvolio sklapanje maloljetničkog braka. Bila je osuđujuća presuda na kaznu zatvora. Malo više slučajeva imamo preventivno, u smislu da dobijemo neke dojave da se pripremaju nekakvi maloljetnički brakovi“, navodi Amira Hodžić, direktorica Centra za socijalni rad Lukavac.

„Većinom se radi o siromašnim zajednicama ili o zajednicama koje žive na rubu ili o onima koje su na neki način diskriminirane, nisu integrirane u društvo, takve stvari i prođu ispod radara, a socijalne i pravne službe nisu u mogućnosti ili ne znaju da se to dešava, pa ne reagiraju“, objašnjava Samir Arnaut, službenik za ljudska prava, Misija OSCE-a BiH, ured u Tuzli.

Prema Specijalnom izvještaju ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, od 2019. do 2021. godine najviše prijava nadležnim tužilaštvima u vezi s maloljetničkim brakovima zabilježeno je u Tuzlanskom kantonu, čak 37 slučajeva.

[Skitnica]

Svake godine u svijetu oko deset miliona djevojčica stupi u brak. Maloljetničkih brakova najviše je u Africi, Južnoj Aziji i na Srednjem istoku. Ali ima ih i u Srbiji, prije svega među romskom populacijom.

D.D. iz Aleksinca ima 41. godinu i četiri braka iza sebe. Zaljubila se sa nepunih 15, iako porodica to nije odobravala: „Zaljubite se, volite nekog, a neko vam to ne odobrava. I vi onda smatrate da je brak jedini način da ostanete s njim. A onda, mnogo kasnije, shvatite da je to greška. Meni se desilo nešto još strašnije. Dogovorila sam se s tim dečkom da se nađemo u Nišu, a tamo su me čekali drugi ljudi – trojica braće. Strpali su me u kola i odvezli me. Bilo je tu svega. I nasilja. Jedva sam ostala živa… Mnogo sam se kajala. Kriviš sebe, shvatiš da su roditelji bili u pravu…"

Agonija djevojčice od nepunih 15 godina za nju je trajala čitavu vječnost – sedam mjeseci. Otac ju je odbacio, a majka pokušavala da izgladi odnose. A onda je sa nepunih 18 još jednom otišla od kuće. I ponovo se pokajala. Tek četvrti brak donio joj je ljubav. Ali i siromaštvo, kaže naša sagovornica koja je u tom braku ostala i udovica. „On je bio srpske nacionalnosti. Njegova majka je bila protiv mene jer sam Romkinja. Zajedno smo bili 13 godina. I kada smo konačno dobili sina, on je poginuo.

Teško siromaštvo

Serbien Romni D.D. aus NisSerbien Romni D.D. aus Nis
D.D: Mnogo sam se kajala. Kriviš sebe, shvatiš da su roditelji bili u pravu…Foto: DW/J. Djukic Pejic
D.D. nije jedina Romkinja koja se gorko pokajala zbog pogrešnih odluka i preranog braka. Zato su udruženja Romkinja „Osvit" iz Niša, „Nada" iz Aleksinca" i opština Aleksinac pokrenuli projekat pod nazivom „Izgradnja kapaciteta lokalnih institucija u prevenciji ranih, dječjih brakova u Aleksincu". Projekat su podržali Evropska unija i Vlada Švajcarske, a dodatnu pomoć pružila je i Vlada Srbije.

U okviru projekta urađeno je i istraživanje u kome je, od ukupno 1.050 Roma koliko ih ima u Aleksincu, učestvovalo 165 žena svih godišta. Prema tom istraživanju, u bračnu zajednicu između 10. i 15. godine stupilo je 50 žena, a sto žena između 16. i 20. godine. Samo 15 Romkinja udalo se nakon svoje 20. godine. Od njih 150 koje su prije punoljetstva postale supruge, 18 žena nije samostalno donijelo odluku o tome, već je na njih izvršio pritisak neko iz porodice. Čak 23 žene su prije svoje 15. godine rodile prvo dijete, a 107 prije 20. godine. Zapanjujući je podatak da je 78 ispitanica imalo abortus prije punoljetstva. Samo 20 žena završilo je srednju školu, 67 samo osnovnu, a skoro 80 nije završilo ni osnovnu. Više od 140 ispitanica nije zaposleno, a 135 njih živi od socijalne pomoći.

„Upravo zato smo i pokrenuli projekat, jer rani brakovi dovode prije svega djevojčice romske nacionalnosti u poziciju teškog siromaštva", kaže objašnjava Ana Saćipović, predsjednica udruženja „Osvit". „One ispadaju iz obrazovnog sistema i potencijalne su žrtve porodičnog ili partnerskog nasilja. Jednostavno, to je prepreka za razvoj, ne samo romske zajednice, ne samo romskih devojčica, već društva u cjelini."

Baza podataka

Pored istraživanja koje je urađeno sa ženama u Aleksincu i ruralnim dijelovima u kojima žive Romi, organizacije „Osvit" i „Nada" organizovale su i radionice za djecu od 13 do 18 godina, kao i tribine za roditelje. U okviru projekta formiran je i stručni tim sastavljen od predstavnika lokalne samouprave, policije, zdravstvene i školske ustanove, kao i centra za socijalni rad.


Ako se devojčica od 5. do 7. razreda ne pojavi u školi na nastavi, stručni tim škole u obavezi je da nedolazak prijavi centru za socijalni rad i policiji. Ako oni na terenu dođu do informacije da je djevojčica prisiljena ili sama izabrala da uđe u maloljetnički brak, tj. da ispada iz sistema obrazovanja, policija reaguje i sankcioniše roditelje, jer su oni do punoljetstva odgovorni za svoju djecu. Napravili smo i računarski program koji će koristiti Centru za socijalni rad u Aleksincu i preko kojeg će voditi evidenciju o maloljetničkim brakovima. Jer, kada dođe Romkinja koja ima 21. godinu radi ostvarivanja prava iz socijalne zaštite i kaže da je samohrana majka dvoje djece od kojih jedno ima šest godina, program je prepoznaje i ubacuje u bazu podataka da je maloljetna stupila u brak", objašnjava Saćipovićeva.



Nema kazne za prekid školovanja

Ljiljana Stojanović iz Centra za socijalni rad u Aleksincu kaže da za osnivanje bračne zajednice dok je djevojčica maloljetna saznaju tek kada se ona prijavi za roditeljski dodatak. Prema riječima Stojanovićeve, Romi znaju da je to protivzakonito i poriču da su u bračnoj zajednici. Ako se desi da djevojčica ostane u drugom stanju, onda po zakonu djevojčica i njena beba dobijaju staratelja i preispituje se roditeljsko pravo. Kako kaže predstavnica aleksinačkog Centra za socijalni rad, takvih slučajeva je srećom sve manje – i to zahvaljujući radu nevladinih organizacija, jer država nema mehanizam da radi na prevenciji, već tek nakon što problem nastane.

Iako ne mogu da primaju socijalnu pomoć ako im sva djeca ne idu u školu, država ipak nema sistem koji će romsku djecu zadržati u školskim klupama, jer to nije jedini uslov za primanje pomoći, kaže za Ljiljana Stojanović. Da bi državni aparat reagovao, škola je dužna da obavijesti Centar za socijalni rad da neko dijete ne dolazi u školu, ali tek nakon mjesec-dva prema zakonskim okvirima. U situaciji u kakvoj je bila D.D. – to je prilično kasno.

Serbien Ljiljana StojanovicSerbien Ljiljana Stojanovic
Ljiljana Stojanović: Za maloljetnički brak saznajemo obično tek kada se majka prijavi za roditeljski dodatakFoto: DW/J. Djukic Pejic
Međutim, interesantan podatak je da, iako je Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju roditelj dužan da djetetu obezbijedi redovno pohađanje škole, nijednom odredbom tog zakona nije predviđena sankcija za nepoštovanje tih normi. S druge strane, po zakonu je moguće stupiti u brak i sa 16 godina, uz dozvolu Suda i mišljenje Centra za socijalni rad o duševnoj razvijenosti osobe.

„Mi ovdje razgovaramo sa maloljetnicom, s njenim roditeljima i sa budućim suprugom", kaže socijalna radnica iz Aleksinca Ljiljana Stojanović. „Za naše mišljenje i za dozvolu suda potrebno je ljekarsko uvjerenje o njenoj fizičkoj spremnosti i uvjerenje od psihologa. I važno je da vidimo da je ona duševno zrela da prihvati dužnosti i obaveze u braku. Takođe, tu vidimo da li se radi o prisili, da li je i suprug svjestan šta znači uzeti maloljetnicu za ženu, a takođe razgovaramo i s roditeljima – da li su saglasni i, ako bračna zajednica slučajno ne uspije, da li je prihvataju da se vrati u njihovo domaćinstvo", objašnjava Stojanovićeva, ali i napominje da je takvih zahtjeva iz godine u godinu sve manje.

Selo kao geto

Situacija na terenu ipak je nešto drugačija. To nam potvrđuje i Nataša Petrović, predsjednica udruženja Romkinja „Nada" iz Aleksinca. Prema njenim riječima, velika je razlika između romskih porodica koje žive u samoj opštini, gdje je pretežno srpsko stanovništvo, ili u selima u kojima su oni jedini mještani.




Petrovićeva je inače pedagoška asistentkinja u osnovnoj školi i trener ženskog fudbala. Rad sa djecom smatra veoma važnim segmentom u tom projektu, ali tvrdi da su roditelji iz ruralnih područja najveći problem: „Ja radim sa vrlo specifičnom romskom grupom - Djeca su mi iz Prćilovice. To vam je selo – 'život na margini'. Uslovi iz 13. vijeka. Na 75 kuća i 480 stanovnika imaju dvije česme. Roditelji tu igraju glavnu ulogu – ako oni smatraju da školovanje nije bitno, onda tako vaspitavaju i djecu. Teško je raditi s takvim ljudima, jer oni gledaju jedni od drugih, i iako sam ja Romkinja, opet neće da poslušaju savjete, jer nisam iz njihovog sela, već iz Aleksinca."

Mehanizmi za rješavanje problema


Iako je zakon u pogledu maloljetničkih brakova jasan, vanbračna zajednica pravno je teško uočljiva. U svakom slučaju, onima koji su uhvaćeni u krivičnom djelu stupanje u vanbračnu zajednicu s maloljetnom osobom, prijeti kazna od tri godine zatvora, podsjeća advokatkinja Ivana Pavlović: „Ta kazna predviđena je i za roditelja, usvojioca ili staraoca koji je dozvolio vanbračnu zajednicu. Ako je to djelo učinjeno iz koristoljublja, zatvorska kazna je pooštrena – od šest mjeseci, do pet godina zatvora. Ako se međutim, brak u međuvremenu zaključi, krivično gonjenje prestaje."

Rad na prevenciji maloljetničkih brakova među Romima dugoročan je posao i za nevladine organizacije nema vremena za odmor. Zahvaljujući projektu udruženja „Osvit" i „Nada", država dobija mehanizme koji mogu da poboljšaju situaciju po tom pitanju. Prema riječima Ane Saćipović iz „Osvita", država sada može da stvori zakonsku regulativu za rješavanje problema. „Projektom smo ponudili rješenje, čak stvorili i mehanizme za rješavanje problema. Napravljen je i taj program u koji će biti upisane sve naše ispitanice. Na Centru za socijalni rad je sada da nastavi da vodi evidenciju na osnovu koje će pratiti da li se problem rješava, ili je potrebno možda kreirati nove mehanizme. A na državi da taj pozitivan primjer prakse u jednoj opštini prenese kao model u ostalim opštinama."

Ponosna mama

D.D. danas, nakon deset godina, ponovo živi sa roditeljima. Bolesni su i ona se brine o njima. Osnovnu školu završila je preko programa „Druga šansa", ali do posla nikada nije uspjela da dođe. Svi zajedno žive od majčine penzije od 13.000 dinara i dječijeg dodatka od 3.200. Njen sin ima deset godina, odličan je đak, takmiči se u matematici i ide u muzičku školu. Da bi nešto zaradila, D.D. ponekad čisti kuće.


Na pitanje kako vidi sebe u budućnosti, kaže: „Eto, sad kad imam 41. godinu i živim s roditeljima, više mi ne pada na pamet da se udajem. I ne razmišljam o sebi već deset godina, već samo o sinu i njegovoj budućnosti. Ne zato što je moje dijete pa ga hvalim, već svi kažu da je izvanredan. Ide na takmičenja iz matematike, klavir mu ide odlično. Ja sam ponosna mama! Ako sam nešto uspjela u životu, onda je to on. Svoju prošlost sam ostavila u prošlosti. Sad živim za njegovu budućnost. Mislim da će on baš da uspije mnogo – mnogo više nego što su ikada moji snovi bili."

Jelena Đukić-Pejić DW

[Skitnica]

Situacija u vezi s maloljetničkim trudnoćama: U BiH djecu rađaju i djevojčice od 13 godina
Čak 40 djevojčica su kao 16-godišnjakinje postale majke, a 86 njih su u trenutku porođaja imale 17 godina

Iz porodilišta širom BiH godišnje izađe značajan broj maloljetnih majki s bebama. Prema posljednjim dostupnim podacima, za 2023. godinu, u BiH je zabilježen ukupno 26.451 porođaj.


Među podacima Agencije za statistiku BiH, koji se odnose na starost majke, među porodiljama su četiri djevojčice mlađe od 15 godina te 593 majke starosti od 15 do 19 godina.

Rana mladost
Tako je u 2023. godini najmlađa majka imala svega 13 godina, tri su imale po 14 godina, a njih 15 je rodilo u dobi od 15 godina. Čak 40 djevojčica su kao 16- godišnjakinje postale majke, a 86 njih su u trenutku porođaja imale 17 godina.

U Federaciji BiH tokom pretprošle godine bila su 16.174 porođaja. Tri maloljetnice u trenutku porođaja nisu imale ni 15 godina, a 371 dijete su rodile majke u dobi od 15 do 19 godina. U RS je pretprošle godine registriran 8.401 porod, od čega je u najvećem postotku, 46,3 posto, starost rodilja bila od 19 do 29 godina. Njih 26 je bilo mlađe od 18 godina.

Iako u posljednje vrijeme jača svijest o spolnim odnosima maloljetnica i reproduktvnom zdravlju, ipak, činjenica je da je i dalje značajan broj onih koji nisu svjesni rizika neželjenih trudnoća.

Prof. dr. sci. Vajdana Tomić, šefica Klinike za ginekologiju i porodništvo Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, u izjavi za "Dnevni avaz“ navodi da maloljetničke trudnoće mogu završiti ozbiljnim komplikacijama i za majku i za dijete.



- To su, zapravo, visokorizične trudnoće usljed niza faktora i, nažalost, najčešće su nekontrolirane ili, pak, potpuno neredovno, budući da je uveliko prisutan i faktor skrivanja trudnoće od okoline.

Komplikacije su brojne, od toga da su to obično prijevremeno rođena djeca, niske porođajne težine, a u tom kontekstu slijede i druge komplikacije kod djece. Također, komplikacije uključuju i visoke stope morbiditeta i mortaliteta majki, kao i djece - kaže za "Avaz“ dr. Tomić.

11 porođaja
Također, u svemu tome su, naglašava, itekako prisutni i psihosocijalni problemi maloljetničkih trudnoća. Premda se, iznosi ona, u posljednje vrijeme, bilježi pad maloljetničkih trudnoća, odnosno porođaja, ipak, upozorava da je situacija i dalje zabrinjavajuća. Poručuje da je neophodno i moguće maloljetničke trudnoće i druge posljedice rizičnog spolnog ponašanja prevenirati adekvatnom edukacijom mladih osoba.

- U SKB Mostar rekordna je bila 2022. godina s 11 porođaja majki koje su imale od 15 do 19 godina, a u 2023. godini je samo jedna rodilja bila mlađa od 15 godina – kazala prof. dr. Tomić.

Porodilje od 50 i više godina
S druge strane, u 2023. godini troje djece su na svijet donijele žene u dobi od 50 godina i više, a 74 djece su rodile majke čiji je raspon godina od 45 do 49. Međutim, za 72 djece dob majke je bila nepoznata.

[Skitnica]

Djeca radaju djecu...

[Bella]

ah zaboravili smo. kako su to radile nashe nane i bake.. dede i babe..

[Skitnica]

ah zaboravili smo. kako su to radile nashe nane i bake.. dede i babe..

Mislis li da treba to tako da ostane, ako su one da trebaju i danasnje i buduce generacije isto radati djecu prije punoljetstva.....


Meni je to previse rano za sve odgovornosti nakon radanja djeteta..Nije samo porodaj nego puno, puno obaveza,odricanja, neprespavanih noci ima nakon porodaja..i jos mnogo cega zasto jedna djevojcica nije spremna..

Nedostatak edukacije dovodi drustvo do slicnih problema, ja cu to nazvati problemom...Komunikacije sa roditeljima takoder..

[Bella]

ah zaboravili smo. kako su to radile nashe nane i bake.. dede i babe..

Mislis li da treba to tako da ostane, ako su one da trebaju i danasnje i buduce generacije isto radati djecu prije punoljetstva.....


Meni je to previse rano za sve odgovornosti nakon radanja djeteta..Nije samo porodaj nego puno, puno obaveza,odricanja, neprespavanih noci ima nakon porodaja..i jos mnogo cega zasto jedna djevojcica nije spremna..

Nedostatak edukacije dovodi drustvo do slicnih problema, ja cu to nazvati problemom...Komunikacije sa roditeljima takoder..

Mislim da nije veliki procenat, maloljetnichih brakova. nisam istrazivala.... da li je neko punoljetan ili ne. ne znam, sta konkretno mijenja. bitno mi je. od strane struchnjaka/ dr. da li je i kada tijelo spremno za tako shto..
.isto mozemo rechi i za osobe preko 40 ili tu nekih godina.. gdje bude dosta anomalija.. shto nije naznacheno za osobe od 13 +
.. shto se tiche spremnosti/ mislim da djevojchice to bolje podnose u poredjenu sa 'starkama' . manje znaju / manje se brinu. i izguraju djecu .sasvim ok. sve u igri..

[Skitnica]

ah zaboravili smo. kako su to radile nashe nane i bake.. dede i babe..

Mislis li da treba to tako da ostane, ako su one da trebaju i danasnje i buduce generacije isto radati djecu prije punoljetstva.....


Meni je to previse rano za sve odgovornosti nakon radanja djeteta..Nije samo porodaj nego puno, puno obaveza,odricanja, neprespavanih noci ima nakon porodaja..i jos mnogo cega zasto jedna djevojcica nije spremna..

Nedostatak edukacije dovodi drustvo do slicnih problema, ja cu to nazvati problemom...Komunikacije sa roditeljima takoder..

Mislim da nije veliki procenat, maloljetnichih brakova. nisam istrazivala.... da li je neko punoljetan ili ne. ne znam, sta konkretno mijenja. bitno mi je. od strane struchnjaka/ dr. da li je i kada tijelo spremno za tako shto..
.isto mozemo rechi i za osobe preko 40 ili tu nekih godina.. gdje bude dosta anomalija.. shto nije naznacheno za osobe od 13 +
.. shto se tiche spremnosti/ mislim da djevojchice to bolje podnose u poredjenu sa 'starkama' . manje znaju / manje se brinu. i izguraju djecu .sasvim ok. sve u igri..

Kada budu fizikci zreli, a to je obicno kada se tijelo vec razvije.. opet to ne znaci da su psihicki zreli... Najbolje kada se pronade balans izmedu dvoga..
Neke maloljetne djevojke radaju djecu pod X, ne zele ih..Neke rode i ne vode brigu o toj djeci, njihovi roditelji nemocni za pomoci u bilo kojem smislu i ta djeca .. postaju drustveni problem..

Ima slucajeva gdje te djevojcice bolje snalaze sa bebam od ostalih, ali j i to mali broj..

[biljka]

ah zaboravili smo. kako su to radile nashe nane i bake.. dede i babe..

Mislis li da treba to tako da ostane, ako su one da trebaju i danasnje i buduce generacije isto radati djecu prije punoljetstva.....


Meni je to previse rano za sve odgovornosti nakon radanja djeteta..Nije samo porodaj nego puno, puno obaveza,odricanja, neprespavanih noci ima nakon porodaja..i jos mnogo cega zasto jedna djevojcica nije spremna..

Nedostatak edukacije dovodi drustvo do slicnih problema, ja cu to nazvati problemom...Komunikacije sa roditeljima takoder..

Mislim da nije veliki procenat, maloljetnichih brakova. nisam istrazivala.... da li je neko punoljetan ili ne. ne znam, sta konkretno mijenja. bitno mi je. od strane struchnjaka/ dr. da li je i kada tijelo spremno za tako shto..
.isto mozemo rechi i za osobe preko 40 ili tu nekih godina.. gdje bude dosta anomalija.. shto nije naznacheno za osobe od 13 +
.. shto se tiche spremnosti/ mislim da djevojchice to bolje podnose u poredjenu sa 'starkama' . manje znaju / manje se brinu. i izguraju djecu .sasvim ok. sve u igri..

Nadam se da se šališ

[Bella]

Kada budu fizikci zreli, a to je obicno kada se tijelo vec razvije.. opet to ne znaci da su psihicki zreli... Najbolje kada se pronade balans izmedu dvoga..
Neke maloljetne djevojke radaju djecu pod X, ne zele ih..Neke rode i ne vode brigu o toj djeci, njihovi roditelji nemocni za pomoci u bilo kojem smislu i ta djeca .. postaju drustveni problem..

Ima slucajeva gdje te djevojcice bolje snalaze sa bebam od ostalih, ali j i to mali broj..

Nema pregleda niti dozvole.da se nekom odobri..da li je podesan za roditelja ili ne..
Shto se tiche odgoja i zrelosti. nishta obrazovanje ne pomaze. jednostavno karakter osobe. moze biti bez shkole i d ada najbolju njegu djetetu ..kao i dr nauka. da dijete vidjaju samo za vecherom ili kao Musk ima ih 13.. da ne fali im nishta.. mogu sve kupiti.. ali neka od njih su ga se i odrekli.. itd.
. Ne znam koliko si drushtveni problem vishe od ostalih.. samo nagadjamo.. onako, uopsteno izvalimo informaciju

[Skitnica]

Kada budu fizikci zreli, a to je obicno kada se tijelo vec razvije.. opet to ne znaci da su psihicki zreli... Najbolje kada se pronade balans izmedu dvoga..
Neke maloljetne djevojke radaju djecu pod X, ne zele ih..Neke rode i ne vode brigu o toj djeci, njihovi roditelji nemocni za pomoci u bilo kojem smislu i ta djeca .. postaju drustveni problem..

Ima slucajeva gdje te djevojcice bolje snalaze sa bebam od ostalih, ali j i to mali broj..

Nema pregleda niti dozvole.da se nekom odobri..da li je podesan za roditelja ili ne..
Shto se tiche odgoja i zrelosti. nishta obrazovanje ne pomaze. jednostavno karakter osobe. moze biti bez shkole i d ada najbolju njegu djetetu ..kao i dr nauka. da dijete vidjaju samo za vecherom ili kao Musk ima ih 13.. da ne fali im nishta.. mogu sve kupiti.. ali neka od njih su ga se i odrekli.. itd.
. Ne znam koliko si drushtveni problem vishe od ostalih.. samo nagadjamo.. onako, uopsteno izvalimo informaciju

Pa zašto se onda maloljetnici ne mogu vjenčati ? Zašto im se brak ne dozvoli ako se smatraju podobnom da budu odgovorni ?

Roditelji / komunikacija vrlo dobro mogu uticati na ovaj problem… Obrazovanje također.. na edukaciji mladih, kontracepciji sexualno prenosivim bolestima i sl..


Kada je kedno dijete problem ( loše educirano) ono izaziva 1000 drugih problema ne samo roditeljima nego i cijelom društvu ..

[Bella]

. ne mogu. eto neko izglasao zakon.. kad mogu. i kad mogu s dozvolom staratelja..kao i za sve ostalo
..ne podrzavam.mlade da to rade. ipak.. koliko god bili dobri.. zivot nije isti .kao i bez.... puno odricanja/ sputavanja/ puno toga che propustiti. neche biti ni svjsni da jesu.. mozda im to i ne znachi nishta... i tako u nedogled..

kad je pravo vrijeme... . kazu/ obrazuj se/ putuj. /osamostali se od roditelja/ kupi kucu/stan..bankovni rachun povechaj i. haj sad trazi .jachi pol.. e malo ko se tako/ u to vrijeme, usrechio

..

[Skitnica]

Bilo bi dobro educirati ujedno pojedine roditelje zajedno sa djecom, otvoreno razgovarati, o svemu pa i seksualnoj sigurnosti…Omogućiti mladima besplatnu kontracepciju, lakši i jednostavniji pristup ginekolozima/ savjetovalištima ..

Kažnjavati roditelje i sve one koji djecu prisiljavaju na brak…uvesti strožije zakone…

Ima puno toga sto se može promjeniti u društvu sto bi moglo spriječiti ili bar umanjiti maloljetničke brakove i sprečavanje maloljetničkih trudnoća …

[Bella]

ima neka statistika. aktivnost je u padu..

According to the 2023 Youth Risk Behavior Survey (YRBS), adolescent sexual activity has declined since 2013. We have also observed declines in condom use and the number of adolescents getting tested for STIs (referred to in the YRBS as sexually transmitted diseases, or STDs) and human immunodeficiency virus (HIV).

[biljka]

ima neka statistika. aktivnost je u padu..

According to the 2023 Youth Risk Behavior Survey (YRBS), adolescent sexual activity has declined since 2013. We have also observed declines in condom use and the number of adolescents getting tested for STIs (referred to in the YRBS as sexually transmitted diseases, or STDs) and human immunodeficiency virus (HIV).

Mislim da je i ovome doprinijelo više edukacije, ali svakako je tabela čudna jer je "high school students" prilično širok pojam. Ipak je razmak između srednjoškolaca 14-18 godina, a velika je razlika između zrelosti 14-godišnjakani 18-godišnjaka