Bosanska kuhinja
Re: Bosanska kuhinja
Ako tražite čorbu koja ukusom podsjeća na begovu ali vam ne oduzima toliko vremena i ne sadrži bamiju, sa bijelom čorbom nećete pogriješiti. Moji ukućani i gosti je jako vole, a naročito djeca traže da im se sprema.
300 g pilećih prsa
2 mrkve
2 male ili 1velika glavica crvenog luka
2 kaškice paste od bijelog luka ili 2 čehne
200 g celera
1500 ml tople vode + 1 kocka za pileću supu
svježe ili zamrznuto začinsko bilje
Za zgušnjavanje:
1 jaje
150 ml vrhnja za kuhanje
3 vrhom pune kaškice gustina (alternativno može i brašno)
1) Pileća prsa izrežite na što sitnije komadiće. Povrće izrežite na sitne kockice a bijeli luk protisnite kroz presu (ukoliko ne koristite pastu od bijelog luka).
2) U jednom loncu zagrijte dosta ulja ili putera pa popržite prvo meso, samo kratko jer će se ono svakako još kuhati. Izvadite meso, dodajte još ulja pa popržite povrće.
3) Ulijte toplu vodu i dodajte kocku za supu i meso. Supu prokuhajte, smanjite vatru na srednju (kod mene 4. stepen od 9) pa je kuhajte 20-30 min dok povrće ne omekša.
4) Pomiješajte vrhnje i gustin pa dodajte jaje. Ovu mješavinu uz stalno miješanje dodajte u gotovu čorbu.
5) Po potrebi začinite solju i biberom. Ja volim da dodam i malo svježeg ili zamrznutog začinskog bilja kao što su peršun i vlasac.
300 g pilećih prsa
2 mrkve
2 male ili 1velika glavica crvenog luka
2 kaškice paste od bijelog luka ili 2 čehne
200 g celera
1500 ml tople vode + 1 kocka za pileću supu
svježe ili zamrznuto začinsko bilje
Za zgušnjavanje:
1 jaje
150 ml vrhnja za kuhanje
3 vrhom pune kaškice gustina (alternativno može i brašno)
1) Pileća prsa izrežite na što sitnije komadiće. Povrće izrežite na sitne kockice a bijeli luk protisnite kroz presu (ukoliko ne koristite pastu od bijelog luka).
2) U jednom loncu zagrijte dosta ulja ili putera pa popržite prvo meso, samo kratko jer će se ono svakako još kuhati. Izvadite meso, dodajte još ulja pa popržite povrće.
3) Ulijte toplu vodu i dodajte kocku za supu i meso. Supu prokuhajte, smanjite vatru na srednju (kod mene 4. stepen od 9) pa je kuhajte 20-30 min dok povrće ne omekša.
4) Pomiješajte vrhnje i gustin pa dodajte jaje. Ovu mješavinu uz stalno miješanje dodajte u gotovu čorbu.
5) Po potrebi začinite solju i biberom. Ja volim da dodam i malo svježeg ili zamrznutog začinskog bilja kao što su peršun i vlasac.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
450 g mljevenog mesa
70 g riže
2 glavice Crvenog luka
1 kašičica Bibera
1 kašika paradajz sosa
3 kašika Maslinovog ulja
1/2 komad limuna
1/2 šolja peršuna
1/2 šolja kopar1 po potrebi Sol
50 listgrožđe
U jednoj od kuhinjskih posuda sjedinite meso, rižu, luk, sol,biber, peršun, kopar i 1.5 kašiku maslinovog ulja.
Pomiješajte paradajz sos sa 3 kašike tople vode, dodajte u smjesu s mesom, pa sve izmiješajte.
Ukoliko koristite svježe listove, kuhajte ih 2 minute u proključaloj vodi, iscijedite, pa ostavite da se ohlade.
Ako koristite konzervirane, potopite ih u hladnu vodu i zadržite jedan sat.
Na pripremljene listove stavite po 1 kašiku fila, urolajte ih, pa poredajte u šerpu čije ste dno prethodno prekrili pocijepanim listovima, kako bi se spriječilo zagaranje jela.
Dodajte oko 400 ml vode, malo maslinovog ulja i iscijeđeni limunov sok.Poklopite posudu i kuhajte jelo 45 minuta na umjerenoj temperaturi.Poslužite uz hljeb i jogurt.
70 g riže
2 glavice Crvenog luka
1 kašičica Bibera
1 kašika paradajz sosa
3 kašika Maslinovog ulja
1/2 komad limuna
1/2 šolja peršuna
1/2 šolja kopar1 po potrebi Sol
50 listgrožđe
U jednoj od kuhinjskih posuda sjedinite meso, rižu, luk, sol,biber, peršun, kopar i 1.5 kašiku maslinovog ulja.
Pomiješajte paradajz sos sa 3 kašike tople vode, dodajte u smjesu s mesom, pa sve izmiješajte.
Ukoliko koristite svježe listove, kuhajte ih 2 minute u proključaloj vodi, iscijedite, pa ostavite da se ohlade.
Ako koristite konzervirane, potopite ih u hladnu vodu i zadržite jedan sat.
Na pripremljene listove stavite po 1 kašiku fila, urolajte ih, pa poredajte u šerpu čije ste dno prethodno prekrili pocijepanim listovima, kako bi se spriječilo zagaranje jela.
Dodajte oko 400 ml vode, malo maslinovog ulja i iscijeđeni limunov sok.Poklopite posudu i kuhajte jelo 45 minuta na umjerenoj temperaturi.Poslužite uz hljeb i jogurt.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Kadaif je tradicionalna bosanska delicija, koja se priprema za Bajram i druge svečane prilike. Postojbina kadaifa je na Istoku. Neki kažu da je kadaif nastao u Palestini gdje je poznat kao kanafeh, drugi tvrde da mu je domovina u Libanonu. Kako god, tek dolaskom kadaifa u Tursku, što se desilo u ranom 18. stoljeću, zajedno s baklavom kadaif je zauzeo vodeću poziciju. U Osmanskom carstvu kadaif se pripremao za posebne goste i u posebnim prilikama, kao što su vječanja, rodjenja, sunet... Upravo zahvaljujući Osmanskom carstvu kadaif se proširio po cijelom Balkanu, Albaniji i Grčkoj, a odatle i po ostatku svijeta.
500 g sirovog kadaifa,
200 g maslaca,
100 g oraha u jezgri i grožđica,
500 g šećera (za agdu, sa 1 litrom vode),
vanilin šećer,
limun
Priprema:
Sirov kadaif se slaže u maslacem namazanu tepsiju. Između dva sloga sirovog kadaifa staviti orahe, grožđice i tanke kriške maslaca. Tako pripremljen kadaif staviti u rernu i peći.
Za to vrijeme pripremiti preljev – agdu. Treba 500 g šećera staviti u 1 l vode i kuhati. Pri vrenju kašikom skinuti pjenu, te pustiti da vrije dok se ne dobije srednje gusta agda kojoj treba dodati sok od limuna ili kriske, i vanilin secer
Mlak kadaif lagano preliti mlakom agdom. Niti kadaif, niti agda ne smiju biti vrući. Ohlađen kadaif se reže na kocke.
500 g sirovog kadaifa,
200 g maslaca,
100 g oraha u jezgri i grožđica,
500 g šećera (za agdu, sa 1 litrom vode),
vanilin šećer,
limun
Priprema:
Sirov kadaif se slaže u maslacem namazanu tepsiju. Između dva sloga sirovog kadaifa staviti orahe, grožđice i tanke kriške maslaca. Tako pripremljen kadaif staviti u rernu i peći.
Za to vrijeme pripremiti preljev – agdu. Treba 500 g šećera staviti u 1 l vode i kuhati. Pri vrenju kašikom skinuti pjenu, te pustiti da vrije dok se ne dobije srednje gusta agda kojoj treba dodati sok od limuna ili kriske, i vanilin secer
Mlak kadaif lagano preliti mlakom agdom. Niti kadaif, niti agda ne smiju biti vrući. Ohlađen kadaif se reže na kocke.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Bosna i Hercegovina obiluje veliki brojem kulturnih raznovrsti. Vjerovanja, običaji, tradicije, graditeljstvo, historija i mnoštvo drugih značajki su kockice u našem kulturnom mozaiku. Ono po čemu se narodi iz svih krajeva Bosne i Hercegovine prepoznaju ipak je kuhinja. Kajmak, sir, suho meso, sarma, pura, kolači, baklave i bezbroj drugih jela ima toliko lokalnih varijanti da stanovnici svakog geografskog kraja naše zemlje imaju svoju zasebnu lokalnu kuhinju. U ovom obilju, pomalo po strani, stoji lokalna kuhinja donešena u našu zemlju iz Španije i srednje Europe. Radi se o kuhinji Jevreja koji su svojim dolaskom ovaj naš mozaik učinili još raznovrsnijim i ljepšim.
Prije nego što se upustimo u otkrivanje sadržaja jevrejske kuhinje, prvo se moramo upoznati šta je to košer.
Riječ košer je nastala aškenaskim izgovorom hebrejske riječi „kašer“. Značenje ove riječi nije jednostavno pojasniti, međutim najbliže značenje je nešto pogodno, odnosno da je nešto ispravno. Danas se termin košer koristi za hranu koja je ispravna, odnosno koja je u skladu sa skupom vjerskih pravila koja se nazivaju kašrut. Ova pravila se nalaze u Tori, te se iz nje i prenose. Pravila su striktna i regulišu kako se jelo mora pripremiti i koja jela su dozvoljena da se jedu. Jela se kod Jevreja generalno dijele na tri vrste, a to su meso, mliječni proizvodi i parev, odnosno neutralna jela.
Ono što se podrazumijeva pod mesom je uobičajeno, a to je govedina, janjetina, piletina, meso ćurke, patke i guske. Također pod mesom se ubraja i želatin nastao od mesa, ali i jela koja nisu od mesa, međutim je pripremljena u posuđu za meso ili sa priborom za meso. Da bi životinje koje su dozvoljene za jelo mogle da se koriste u ishrani, one moraju biti pripremljene na poseban način. Taj metod pripreme podrazumijeva vještinu šoheta, odnosno osobe koja obavlja ritualno klanje. Životinja ne smije da pati i treba da bude zdrava. Sva krv se mora ispustiti, te se mora odstraniti masnoća.
Mliječni proizvodi su mlijeko i svi derivati mlijeka poput sira, putera i pavlake. Kao što je slučaj sa mesom, hrana koja je pripremljena u posuđu za mliječne proizvode ili priborom za iste se smatra mliječnim proizvodom. Mora se napomenuti da je zabranjeno kombinovati meso i mliječne proizvode. To obuhvata, osim navedenih, i druge proizvode napravljene s mlijekom kao što su kolači u istom obroku u kome se jedu i jela napravljena s mesom. Da bi pobliže objasnili ovu zabranu navest ćemo primjer. U velikom broju jevrejskih domaćinstava postoje dvije vrste posuda, posude za meso i posude za mlijeko. U suštini, poslije konzumiranja hrane od mesa mora se čekati najmanje tri sata da bi se jeo mliječni proizvod ili hrana koja sadrži mlijeko.
Parev je kategorija jela koje se smatra neutralnim. Ne smatra se mesom, a ni mliječnim proizvodom. U parev spadaju ribe, jaja, žitarice, voće i povrće. Ova jela su neutralna sve dok se ne pomiješaju sa mesom ili sa mliječnim proizvodima. Neutralna jela se mogu jesti uvijek i mogu se nesmetano kombinovati.
Veliki je broj temeljitih pravila koja regulišu način ishrane u judaizmu. Tu postoje i pravila koja regulišu koja je hrana dozvoljena, a koja to nije. Zabranjeno je meso mesoždera, svinje, životinja koje nemaju razdvojene papke i šišmiša. Zabrana se odnosi i na ptice grabljivice. Sve iz mora je zabranjeno osim riba, a zabrana podrazumijeva i sve one ribe koje nemaju škrge i krljušti. U potpunosti su zabranjeni gmizavci i vodozemci. Najznačajnija je i zabrana miješanja mesa i mliječnih proizvoda, te se to ne smatra košer hranom.
Nakon što smo se upoznali sa osnovnim pravilima jevrejske kuhinje, osvrnut ćemo se na jela koja su se pripremala i koja se još uvijek pripremaju. Kako bi se bolje upoznali sa jelima jevrejske kuhinje u Bosni i Hercegovini, uputili smo se u kuhinju Jevrejske opštine u Sarajevu. Danas u kuhinji Opštine možemo da okusimo razna jela koja su jevrejskog porijekla, a na meniju možemo da pronađemo i ona „standardna“ jela koja susrećemo u svim domovima. Kako bi se približili ovoj tematici razgovarali smo sa Jozefom Abinunom, poznatijim pod svojim nadimkom Cicko koji dosta dobro poznaje svijet jevrejske kuhinje. Naš razgovor smo počeli sa osnovnim pitanjem, koja je razlika između sefarske i aškenaske kuhinje, na šta smo dobili odgovor: „Sefardska kuhinja se više oslanja na Mediteran jer od tud i potiče, dok se aškenaska više oslanja na kontinentalnu kuhinju jer potiče najviše iz Njemačke.“
Sefardska kuhinja je okarakterisana laganom hranom sa dosta ribe, voća i povrća. S druge strane, aškenaska kuhinja se odlikuje upotrebom mesa, pogotovo guske, a možda je i najprepoznatija po pekarskim proizvodima kao što su beskvasni hljeb maces, hljeb u obliku pletenice hala, te bajgla o kojoj postoji dosta diskutovanja. Bajgla je po nekim izvorima hljeb u obliku đevreka, a danas je poznata i kao američka krofna. Ipak, diskusija vezana za bajglu se završava činjenicom da je tijesto tu prvo kuhano, a zatim pečeno.
Sa našim sagovornikom smo se osvrnuli i na sličnosti između jevrejske i bosanske kuhinje. Gospodin Abinun navodi da su sličnosti dosta bliske. „Sefardi za Hanuku prave halvu koja je dosta slična bosanskoj. Kada se pravi halva za Hanuku koristi se ulje, što se sve veže uz svijeće koje se pale za Hanuku, tako da je i sva druga hrana tom prilikom pripremljena u ulju.“ Dodaje i to da Aškenazi tradicionalno pripremaju krofne čiji su recept donijeli sa sobom iz Njemačke, a danas ih imamo u svim domaćinstvima. Koliko daleku sežu sličnosti i uticaji bosanske kuhinje i sefardske kuhinje naš sagovornik je rekao: „Kod Sefarada se priprema i burekitas, jelo od tijesta i mesa koje liči na naše mantije, a imamo i pastel, odnosno tijesto i meso, koje ima sličnosti sa bosanskom kuhinjom, a i sa arapskom kuhinjom jer Sefardi dolaze iz prostora u kojem su živjeli sa Arapima. Jevreji su iz Španije donijeli i patišpanju koja je ustvari pan di espanja.“
Što se tiče današnjice, osvrnuli smo se i na to da li se u domaćinstvima drži do tradicije: „Danas to ovisi od domaćinstva do domaćinstva, ali se u prošlosti puno više držalo do tradiconalnih jela što ima veze i sa poštovanjem pravila o košeru.“
U našem intervjuu smo se dotakli i današnjeg restorana u Jevrejskoj opštini. Razgovarajući o posjećenosti gospodin Abinun odgovara: „Tokom rata je bio najposjećeniji. Pravilo se šta se stiglo i od ničega nešto. Prije rata je tu bio bio bife, a onda je u ratu tu došao Cile.“ Nakon toga je naš sagovornik nastavio: „Danas se ne mogu praviti neki specijaliteti jer oprema nije suvremena. Priprema se inhaminados. To su jaja spremljena na sefardski način koja se pripremaju par dana, krčkaju se u ulju i luku. Aškenazi imaju šolet jaja koja se kuhaju sa grahom, a Sefardi imaju uevos inhaminad
U zadnjem dijelu razgovora smo se osvrnuli i na to koja su danas jela najdraža Jevrejima u Sarajevu. „Uglavnom ova koja se inače prave, ipak treba izdvojiti pašas di poru, to je jelo koje se pravi od mesa i prase. Nikad se ne može napraviti dovoljno koliko se pojede. Tu sam dodao i jela koja sam pravio u svom restoranu. Neka se mogu praviti, neka ne mogu, ali se tu zadržao mejtaški ćevap koji sam nazvao sefardski ćevap. Niti je mejtaški, niti je sefardski, već mu je osnova azerbejdžanski, ali sam ga ja prilagodio.“
Završivši naš razgovor, kako bi bolje spremio ovaj tekst, autor je od sagovornika dobio na korištenje i knjigu o tradicionalnoj kuhinji Jevreja u Bosni i Hercegovini u kojoj pronašao dosta korisnih informacija.
Kako bi upotpunili dojam o tome koja jela su omiljena, pitali smo i mlađe članove Jevrejske opštine koja su im jela omiljena.
„Meni najdraži specijalitet jevrejske kuhinje je haroset. To je pasta od mljevenih oraha, badema i jabuka koja se pravi za Seder večeru Pesaha.“ – Tea
„Maces, zato što je nisko kaloričan.“ – Ivo
„Falafel i humus, zdravo i ukusno, dobitna kombinacija.“ – Iris
Otkrivajući kulinarstvo Sefarada i Aškenaza u Bosni i Hercegovini dolazimo do mnogo zaključaka. Njihovo kulinarstvo je prolazilo kroz brojne promjene, geografske i socijalne, ali je ostalo jedinstveno. U bogatoj historiji naše zemlje je primalo i davalo uticaje na ostale narodne kuhinje. Ti uticaji su ostali toliko prihvaćeni da su i zaboravljeni da su uticaji, te su prihvaćeni kao sastavni dijelovi današnjih narodnih kuhinja. U Bosni i Hercegovini unutar jevrejske zajednice imamo dva glavna uticaja na kuhinju, mediteranski i kontinentalni. Miješajući ove uticaje i dodavajući im bosanski duh, dobijamo još jednu jedinstvenu kulturnu odliku ionako bogate kulture i tradicije Bosne i Hercegovine.
https://mrv.ba/lat/clanci/vijesti/jevre ... rcegovini/
Prije nego što se upustimo u otkrivanje sadržaja jevrejske kuhinje, prvo se moramo upoznati šta je to košer.
Riječ košer je nastala aškenaskim izgovorom hebrejske riječi „kašer“. Značenje ove riječi nije jednostavno pojasniti, međutim najbliže značenje je nešto pogodno, odnosno da je nešto ispravno. Danas se termin košer koristi za hranu koja je ispravna, odnosno koja je u skladu sa skupom vjerskih pravila koja se nazivaju kašrut. Ova pravila se nalaze u Tori, te se iz nje i prenose. Pravila su striktna i regulišu kako se jelo mora pripremiti i koja jela su dozvoljena da se jedu. Jela se kod Jevreja generalno dijele na tri vrste, a to su meso, mliječni proizvodi i parev, odnosno neutralna jela.
Ono što se podrazumijeva pod mesom je uobičajeno, a to je govedina, janjetina, piletina, meso ćurke, patke i guske. Također pod mesom se ubraja i želatin nastao od mesa, ali i jela koja nisu od mesa, međutim je pripremljena u posuđu za meso ili sa priborom za meso. Da bi životinje koje su dozvoljene za jelo mogle da se koriste u ishrani, one moraju biti pripremljene na poseban način. Taj metod pripreme podrazumijeva vještinu šoheta, odnosno osobe koja obavlja ritualno klanje. Životinja ne smije da pati i treba da bude zdrava. Sva krv se mora ispustiti, te se mora odstraniti masnoća.
Mliječni proizvodi su mlijeko i svi derivati mlijeka poput sira, putera i pavlake. Kao što je slučaj sa mesom, hrana koja je pripremljena u posuđu za mliječne proizvode ili priborom za iste se smatra mliječnim proizvodom. Mora se napomenuti da je zabranjeno kombinovati meso i mliječne proizvode. To obuhvata, osim navedenih, i druge proizvode napravljene s mlijekom kao što su kolači u istom obroku u kome se jedu i jela napravljena s mesom. Da bi pobliže objasnili ovu zabranu navest ćemo primjer. U velikom broju jevrejskih domaćinstava postoje dvije vrste posuda, posude za meso i posude za mlijeko. U suštini, poslije konzumiranja hrane od mesa mora se čekati najmanje tri sata da bi se jeo mliječni proizvod ili hrana koja sadrži mlijeko.
Parev je kategorija jela koje se smatra neutralnim. Ne smatra se mesom, a ni mliječnim proizvodom. U parev spadaju ribe, jaja, žitarice, voće i povrće. Ova jela su neutralna sve dok se ne pomiješaju sa mesom ili sa mliječnim proizvodima. Neutralna jela se mogu jesti uvijek i mogu se nesmetano kombinovati.
Veliki je broj temeljitih pravila koja regulišu način ishrane u judaizmu. Tu postoje i pravila koja regulišu koja je hrana dozvoljena, a koja to nije. Zabranjeno je meso mesoždera, svinje, životinja koje nemaju razdvojene papke i šišmiša. Zabrana se odnosi i na ptice grabljivice. Sve iz mora je zabranjeno osim riba, a zabrana podrazumijeva i sve one ribe koje nemaju škrge i krljušti. U potpunosti su zabranjeni gmizavci i vodozemci. Najznačajnija je i zabrana miješanja mesa i mliječnih proizvoda, te se to ne smatra košer hranom.
Nakon što smo se upoznali sa osnovnim pravilima jevrejske kuhinje, osvrnut ćemo se na jela koja su se pripremala i koja se još uvijek pripremaju. Kako bi se bolje upoznali sa jelima jevrejske kuhinje u Bosni i Hercegovini, uputili smo se u kuhinju Jevrejske opštine u Sarajevu. Danas u kuhinji Opštine možemo da okusimo razna jela koja su jevrejskog porijekla, a na meniju možemo da pronađemo i ona „standardna“ jela koja susrećemo u svim domovima. Kako bi se približili ovoj tematici razgovarali smo sa Jozefom Abinunom, poznatijim pod svojim nadimkom Cicko koji dosta dobro poznaje svijet jevrejske kuhinje. Naš razgovor smo počeli sa osnovnim pitanjem, koja je razlika između sefarske i aškenaske kuhinje, na šta smo dobili odgovor: „Sefardska kuhinja se više oslanja na Mediteran jer od tud i potiče, dok se aškenaska više oslanja na kontinentalnu kuhinju jer potiče najviše iz Njemačke.“
Sefardska kuhinja je okarakterisana laganom hranom sa dosta ribe, voća i povrća. S druge strane, aškenaska kuhinja se odlikuje upotrebom mesa, pogotovo guske, a možda je i najprepoznatija po pekarskim proizvodima kao što su beskvasni hljeb maces, hljeb u obliku pletenice hala, te bajgla o kojoj postoji dosta diskutovanja. Bajgla je po nekim izvorima hljeb u obliku đevreka, a danas je poznata i kao američka krofna. Ipak, diskusija vezana za bajglu se završava činjenicom da je tijesto tu prvo kuhano, a zatim pečeno.
Sa našim sagovornikom smo se osvrnuli i na sličnosti između jevrejske i bosanske kuhinje. Gospodin Abinun navodi da su sličnosti dosta bliske. „Sefardi za Hanuku prave halvu koja je dosta slična bosanskoj. Kada se pravi halva za Hanuku koristi se ulje, što se sve veže uz svijeće koje se pale za Hanuku, tako da je i sva druga hrana tom prilikom pripremljena u ulju.“ Dodaje i to da Aškenazi tradicionalno pripremaju krofne čiji su recept donijeli sa sobom iz Njemačke, a danas ih imamo u svim domaćinstvima. Koliko daleku sežu sličnosti i uticaji bosanske kuhinje i sefardske kuhinje naš sagovornik je rekao: „Kod Sefarada se priprema i burekitas, jelo od tijesta i mesa koje liči na naše mantije, a imamo i pastel, odnosno tijesto i meso, koje ima sličnosti sa bosanskom kuhinjom, a i sa arapskom kuhinjom jer Sefardi dolaze iz prostora u kojem su živjeli sa Arapima. Jevreji su iz Španije donijeli i patišpanju koja je ustvari pan di espanja.“
Što se tiče današnjice, osvrnuli smo se i na to da li se u domaćinstvima drži do tradicije: „Danas to ovisi od domaćinstva do domaćinstva, ali se u prošlosti puno više držalo do tradiconalnih jela što ima veze i sa poštovanjem pravila o košeru.“
U našem intervjuu smo se dotakli i današnjeg restorana u Jevrejskoj opštini. Razgovarajući o posjećenosti gospodin Abinun odgovara: „Tokom rata je bio najposjećeniji. Pravilo se šta se stiglo i od ničega nešto. Prije rata je tu bio bio bife, a onda je u ratu tu došao Cile.“ Nakon toga je naš sagovornik nastavio: „Danas se ne mogu praviti neki specijaliteti jer oprema nije suvremena. Priprema se inhaminados. To su jaja spremljena na sefardski način koja se pripremaju par dana, krčkaju se u ulju i luku. Aškenazi imaju šolet jaja koja se kuhaju sa grahom, a Sefardi imaju uevos inhaminad
U zadnjem dijelu razgovora smo se osvrnuli i na to koja su danas jela najdraža Jevrejima u Sarajevu. „Uglavnom ova koja se inače prave, ipak treba izdvojiti pašas di poru, to je jelo koje se pravi od mesa i prase. Nikad se ne može napraviti dovoljno koliko se pojede. Tu sam dodao i jela koja sam pravio u svom restoranu. Neka se mogu praviti, neka ne mogu, ali se tu zadržao mejtaški ćevap koji sam nazvao sefardski ćevap. Niti je mejtaški, niti je sefardski, već mu je osnova azerbejdžanski, ali sam ga ja prilagodio.“
Završivši naš razgovor, kako bi bolje spremio ovaj tekst, autor je od sagovornika dobio na korištenje i knjigu o tradicionalnoj kuhinji Jevreja u Bosni i Hercegovini u kojoj pronašao dosta korisnih informacija.
Kako bi upotpunili dojam o tome koja jela su omiljena, pitali smo i mlađe članove Jevrejske opštine koja su im jela omiljena.
„Meni najdraži specijalitet jevrejske kuhinje je haroset. To je pasta od mljevenih oraha, badema i jabuka koja se pravi za Seder večeru Pesaha.“ – Tea
„Maces, zato što je nisko kaloričan.“ – Ivo
„Falafel i humus, zdravo i ukusno, dobitna kombinacija.“ – Iris
Otkrivajući kulinarstvo Sefarada i Aškenaza u Bosni i Hercegovini dolazimo do mnogo zaključaka. Njihovo kulinarstvo je prolazilo kroz brojne promjene, geografske i socijalne, ali je ostalo jedinstveno. U bogatoj historiji naše zemlje je primalo i davalo uticaje na ostale narodne kuhinje. Ti uticaji su ostali toliko prihvaćeni da su i zaboravljeni da su uticaji, te su prihvaćeni kao sastavni dijelovi današnjih narodnih kuhinja. U Bosni i Hercegovini unutar jevrejske zajednice imamo dva glavna uticaja na kuhinju, mediteranski i kontinentalni. Miješajući ove uticaje i dodavajući im bosanski duh, dobijamo još jednu jedinstvenu kulturnu odliku ionako bogate kulture i tradicije Bosne i Hercegovine.
https://mrv.ba/lat/clanci/vijesti/jevre ... rcegovini/
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Zovu ih još i jevrejska jaja, a poznata su i kao guevus inhaminadus/huevos haminados, odnosno konzervirana jaja.
Naziv je preuzet iz "ladino" jezika kojim su govorili (a i danas govore) sefardski Jevreji.
Kažu da je recept nastao u toplim krajevima, gde se jaja (čak ni kuvana) nisu mogla dugo održati, a da bi trajala što duže i bila što ukusnija, smišljen je način koji ih je tokom pripreme doslovno konzervirao.
12 jaja
3 pune šake lukovine
5-6 češnjeva belog luka
1-2 glavice crnog luka isečene na komade
1-2 kašike soli
3-4 veća lista lovora
1 kašičica kurkume
1 kašika bibera u zrnu
2-3 kašike vinskog sirćeta
2 kašike maslinovog ulja
1,5 l vode (ili već po potrebi)
Jaja pre kuvanja ostaviti par sati na sobnoj temperaturi.
U sud sa debljim dnom ubaciti lukovinu, sečeni crni luk, češnjeve belog luka (sa ljuskom) i sve začine. Preko složiti mlakom vodom oprana jaja, preliti vodom da jaja i ostali sastojci budu skroz pokriveni, pa dodati sirće i maslinovo ulje.
Staviti na srednju vatru da provri, smanjiti temperaturu na najmanju moguću i kuvati poklopljeno 12 do 24 sata na najtišoj vatri, dodajući toplu vodu po potrebi - ja sam ih kuvala 14 sati na šporetu na loženje i samo jednom dodala čašu vrele vode. Znači, samo da pućka!
Skuvana jaja prohladiti, a zatim ih dobro namazati krpicom natopljenom maslinovim uljem. Sasvim ohlađena jaja protrljati papirnatom salvetom da upije višak ulja, a jaja će dobiti lep sjaj.
Ukoliko se želi da oljuštena jaja imaju mramorni uzorak (što ih čini lepšim), posle 12 sati kuvanja im lagano izlupati ljusku (ne ljuštiti!), pa onda kuvati još oko 12 sati, mada sam čitala da može i kraće. Nisam imala toliko vremena, ali mi je par njih naprslo u toku kuvanja i napravile su se ove neobične šare.
Sefardska (iliti jevrejska) jaja bila su hit naše praznične trpeze, a inače se mogu spremati i drugim povodom. Izuzetnog su ukusa - slankasta, sa aromom bibera i lorbera, kremaste konzistencije i bogatog orašastog ukusa, čak imaju blagi dimljeni šmek. Mi smo ih jeli uz moj voljeni zeljanik.
Zanimljivo je da su slična jaja bila skoro obavezna u ponudi i stajala u staklenim zvonima na šankovima mnogih kafana 60-ih i 70-ih godina prošlog veka. Sećam se da sam ih kao cura viđala, mada ih tada nisam jela.
Naziv je preuzet iz "ladino" jezika kojim su govorili (a i danas govore) sefardski Jevreji.
Kažu da je recept nastao u toplim krajevima, gde se jaja (čak ni kuvana) nisu mogla dugo održati, a da bi trajala što duže i bila što ukusnija, smišljen je način koji ih je tokom pripreme doslovno konzervirao.
12 jaja
3 pune šake lukovine
5-6 češnjeva belog luka
1-2 glavice crnog luka isečene na komade
1-2 kašike soli
3-4 veća lista lovora
1 kašičica kurkume
1 kašika bibera u zrnu
2-3 kašike vinskog sirćeta
2 kašike maslinovog ulja
1,5 l vode (ili već po potrebi)
Jaja pre kuvanja ostaviti par sati na sobnoj temperaturi.
U sud sa debljim dnom ubaciti lukovinu, sečeni crni luk, češnjeve belog luka (sa ljuskom) i sve začine. Preko složiti mlakom vodom oprana jaja, preliti vodom da jaja i ostali sastojci budu skroz pokriveni, pa dodati sirće i maslinovo ulje.
Staviti na srednju vatru da provri, smanjiti temperaturu na najmanju moguću i kuvati poklopljeno 12 do 24 sata na najtišoj vatri, dodajući toplu vodu po potrebi - ja sam ih kuvala 14 sati na šporetu na loženje i samo jednom dodala čašu vrele vode. Znači, samo da pućka!
Skuvana jaja prohladiti, a zatim ih dobro namazati krpicom natopljenom maslinovim uljem. Sasvim ohlađena jaja protrljati papirnatom salvetom da upije višak ulja, a jaja će dobiti lep sjaj.
Ukoliko se želi da oljuštena jaja imaju mramorni uzorak (što ih čini lepšim), posle 12 sati kuvanja im lagano izlupati ljusku (ne ljuštiti!), pa onda kuvati još oko 12 sati, mada sam čitala da može i kraće. Nisam imala toliko vremena, ali mi je par njih naprslo u toku kuvanja i napravile su se ove neobične šare.
Sefardska (iliti jevrejska) jaja bila su hit naše praznične trpeze, a inače se mogu spremati i drugim povodom. Izuzetnog su ukusa - slankasta, sa aromom bibera i lorbera, kremaste konzistencije i bogatog orašastog ukusa, čak imaju blagi dimljeni šmek. Mi smo ih jeli uz moj voljeni zeljanik.
Zanimljivo je da su slična jaja bila skoro obavezna u ponudi i stajala u staklenim zvonima na šankovima mnogih kafana 60-ih i 70-ih godina prošlog veka. Sećam se da sam ih kao cura viđala, mada ih tada nisam jela.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Falafel
Potrebno:
2 šolje leblebija potopljenih u vodu i samlevenih
1 polovina kašičice soli
1 četvrtina kašičice bibera
1 šoljica ulja
2 šolje prezle
2 kašike masnoće
2 jajeta
Priprema:
Kašu od leblebija sjediniti sa začinima, pa dobro izmešati. Dodati izmućena jaja i masnoću.Sve sjediniti, pa od te mase praviti loptice koje se uvaljaju u prezlu i prže na ulju dok dobiju zlatno-žutu boju.Vaditi i poredjati na tanjir obložen salvetom koja će upiti višak masnoće.
https://odmorplus.com
Potrebno:
2 šolje leblebija potopljenih u vodu i samlevenih
1 polovina kašičice soli
1 četvrtina kašičice bibera
1 šoljica ulja
2 šolje prezle
2 kašike masnoće
2 jajeta
Priprema:
Kašu od leblebija sjediniti sa začinima, pa dobro izmešati. Dodati izmućena jaja i masnoću.Sve sjediniti, pa od te mase praviti loptice koje se uvaljaju u prezlu i prže na ulju dok dobiju zlatno-žutu boju.Vaditi i poredjati na tanjir obložen salvetom koja će upiti višak masnoće.
https://odmorplus.com
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Sastojci:
1,2 kg crnih patlidžana
200 gr mljevenog goveđeg mesa
120 gr crvenog luka
400 ml kiselog mlijeka
120 ml ulja
1 paradajz
mljevena paprika
sol i biber
malo mesnog temeljca (supe)
Priprema:
Patlidžane očistiti i isjeći na kolutove, posoliti i pustiti da odstoje. Kada otpuste gorčinu, saprati ih. Na ulju izdinstati začinjeno mljeveno meso i sitno nasjeckan luk. Posebno propržiti paradajz i patlidžane. Dodati malo crvene paprike. U dubokoj posudi redajte red patlidžana, red mesa. Zaliti supom od mesa i kuhati sat vremena, a zatim zapeći u rerni. Predlažemo da musaku servirate sa salatom i kiselim mlijekom.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Većinu začina najbolje bi bilo dodati na samom početku kuhanja jer će tako imati najveći efekat. Začini koje sasvim sigurno treba da dodate odmah na početku su oni koji su u većim komadima poput bibera, đumbira, klinčića i slično.
Papriku ne bi trebalo stavljati u jelo čim krenete kuhati jer bi mogla izgubiti većinu ukusa, nju je najbolje stavljati postepeno, u nekoliko navrata.
Pred kraj kuhanja pretežno treba da se dodaju zelenasti začini poput peršuna, mente, bosiljka, timjana i slično, njima je za puštanje esencijalnih ulja potrebno samo da se zagriju. Nešto ranije ili na početku odmah možete staviti ružmarin, lovorov list, kadulju i origano jer oni postepeno ispuštaju svoju aromu, puštanje arome možete pospješiti ukoliko ove začine malo smrvite prstima prije dodavanja.
U hladna jela poput prelijeva za salatu, voće i voćne sokove začine treba staviti nekoliko sati prije posluživanja da bi se stajanjem mogli fino uvezari ukusi.
Začine i bilje treba da koristite kako bi poboljšali ukus jela, a ne da ga prekrijete zbog toga treba pažljivo birati kombincije i ne pretjerivati sa mnogo različitih začina.
Kada je u pitanju količina začina koje treba stavljati teško je odrediti pravilo jer to zavisi od vrste jela. Ukoliko nemate tačan recept najbolje bi bilo da počnete sa jednom četvrtinom čajne kašike začina na obrok za četiri osobe, odnosno na otprilike pola kilograma mesa/dvije šoljice supe ili umaka. Oštrije začine poput kajenske paprike i češnjaka je potrebno na tu količinu staviti u manjem omjeru – jednu osminu čajne kašike.
Papriku ne bi trebalo stavljati u jelo čim krenete kuhati jer bi mogla izgubiti većinu ukusa, nju je najbolje stavljati postepeno, u nekoliko navrata.
Pred kraj kuhanja pretežno treba da se dodaju zelenasti začini poput peršuna, mente, bosiljka, timjana i slično, njima je za puštanje esencijalnih ulja potrebno samo da se zagriju. Nešto ranije ili na početku odmah možete staviti ružmarin, lovorov list, kadulju i origano jer oni postepeno ispuštaju svoju aromu, puštanje arome možete pospješiti ukoliko ove začine malo smrvite prstima prije dodavanja.
U hladna jela poput prelijeva za salatu, voće i voćne sokove začine treba staviti nekoliko sati prije posluživanja da bi se stajanjem mogli fino uvezari ukusi.
Začine i bilje treba da koristite kako bi poboljšali ukus jela, a ne da ga prekrijete zbog toga treba pažljivo birati kombincije i ne pretjerivati sa mnogo različitih začina.
Kada je u pitanju količina začina koje treba stavljati teško je odrediti pravilo jer to zavisi od vrste jela. Ukoliko nemate tačan recept najbolje bi bilo da počnete sa jednom četvrtinom čajne kašike začina na obrok za četiri osobe, odnosno na otprilike pola kilograma mesa/dvije šoljice supe ili umaka. Oštrije začine poput kajenske paprike i češnjaka je potrebno na tu količinu staviti u manjem omjeru – jednu osminu čajne kašike.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Đuveč od tikvica
1 kg tikvica,
4 paradajza,
3 vezice mladog luka,
2 čehna bijelog luka,
peršun,
4 kašike brašna,
2 šoljice ulja,
so i
biber.
Luk sitno isjeckajte i izdinstajte na jednoj šoljici ulja. Dva paradajza ogulite i isijecite na kockice, peršunov list isjeckajte pa prodinstajte, a zatim sve sipajte u vatrostalnu posudu. Tikvice očistite, isijecite na kolutove, posolite i uvaljajte u brašno pa ih poredajte preko dinstanog paradajza.
Na ostatku ulja propržite sitno isječen bijeli luk, dodajte dvije kašike brašna i propržite. Dolijte šolju vode, malo soli, preostali isjeckan paradajz i kuhajte sve zajedno da se zgusne. Prelijte preko tikvica i pecite u rerni na slabijoj temperaturi. Pred kraj pečenja pospite sjeckanim peršunom.
1 kg tikvica,
4 paradajza,
3 vezice mladog luka,
2 čehna bijelog luka,
peršun,
4 kašike brašna,
2 šoljice ulja,
so i
biber.
Luk sitno isjeckajte i izdinstajte na jednoj šoljici ulja. Dva paradajza ogulite i isijecite na kockice, peršunov list isjeckajte pa prodinstajte, a zatim sve sipajte u vatrostalnu posudu. Tikvice očistite, isijecite na kolutove, posolite i uvaljajte u brašno pa ih poredajte preko dinstanog paradajza.
Na ostatku ulja propržite sitno isječen bijeli luk, dodajte dvije kašike brašna i propržite. Dolijte šolju vode, malo soli, preostali isjeckan paradajz i kuhajte sve zajedno da se zgusne. Prelijte preko tikvica i pecite u rerni na slabijoj temperaturi. Pred kraj pečenja pospite sjeckanim peršunom.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Riječ tarhana (persijski tarkhaneh, što znači drobljenac) u naš jezik je došla iz turskog jezika. Način pravljenja čorbe tarhane, također, ima začetke u turskoj kulinarskoj kulturi, ali se u Bosni i Hercegovini, a i širom Balkana, razvilo na desetine varijanti ove čorbe.
Najčešće se tako naziva posebna vrsta čorbe s mrvicama sušenog tijesta. Tijesto najčešće sadrži pasirani paradajz ili samo sok od paradajza, koji mu daje posebnu kiselost i boju, a čorbi prepoznatljiv okus.
Sastojci za tarhanu: 4 jaja, 1 kašika soka od paradajza, 300 g bijelog brašna.
Sastojci za čorbu: 100 g tarhane, 300 g paradajza, 1,5 l mesne supe,1 kašika maslaca, 1 kašika brašna, mljevena paprika, biber.
Priprema tarhane:
Od jaja i brašna zamjesiti tijesto. Najbolje je kada odstoji dva-tri dana u platnenoj vreći. Nakon toga, tijesto izrendati tako se dobiju veće mrvice.
Priprema čorbe:
Paradajz izrendati da bi se dobio sok (može da posluži i paradajz sos). Na rastopljenom maslacu propržiti brašno. U zapršku od brašna dodati sok od paradajza pa sve dodati u supu. Staviti da prokuhva pa dodati tarhanu i kuhati još 30 minuta. Servirati posuto biberom i alevom paprikom. Sažm
Najčešće se tako naziva posebna vrsta čorbe s mrvicama sušenog tijesta. Tijesto najčešće sadrži pasirani paradajz ili samo sok od paradajza, koji mu daje posebnu kiselost i boju, a čorbi prepoznatljiv okus.
Sastojci za tarhanu: 4 jaja, 1 kašika soka od paradajza, 300 g bijelog brašna.
Sastojci za čorbu: 100 g tarhane, 300 g paradajza, 1,5 l mesne supe,1 kašika maslaca, 1 kašika brašna, mljevena paprika, biber.
Priprema tarhane:
Od jaja i brašna zamjesiti tijesto. Najbolje je kada odstoji dva-tri dana u platnenoj vreći. Nakon toga, tijesto izrendati tako se dobiju veće mrvice.
Priprema čorbe:
Paradajz izrendati da bi se dobio sok (može da posluži i paradajz sos). Na rastopljenom maslacu propržiti brašno. U zapršku od brašna dodati sok od paradajza pa sve dodati u supu. Staviti da prokuhva pa dodati tarhanu i kuhati još 30 minuta. Servirati posuto biberom i alevom paprikom. Sažm
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Brza Krem Čorbica
Ovo je najbrža čorbica koju možete spremiti za samo 10 minuta. Neki je zovu amper čorba, neki klin
Sastojci:
Kašika brašna
Kašika začina
Jedno jaje
Malo putera ili ulja
Krem začin z gljive
Na malo ulja propržiti kašiku brašna da dobije zlatnu boju, pa naliti 2 l vode. Dodati kašiku začina, malo bibera. Kad provri skloniti na kraj (hoće da pokipi) pa u nju dodati umućeno 1 jaje u koje ste dodali kašičicu krem začina za gljive dobro umutiti žicom i to uliti u čorbicu da provri još 3 min. Na kraju stavite malo sjeckanog peršuna. peršuna
Ovo je najbrža čorbica koju možete spremiti za samo 10 minuta. Neki je zovu amper čorba, neki klin
Sastojci:
Kašika brašna
Kašika začina
Jedno jaje
Malo putera ili ulja
Krem začin z gljive
Na malo ulja propržiti kašiku brašna da dobije zlatnu boju, pa naliti 2 l vode. Dodati kašiku začina, malo bibera. Kad provri skloniti na kraj (hoće da pokipi) pa u nju dodati umućeno 1 jaje u koje ste dodali kašičicu krem začina za gljive dobro umutiti žicom i to uliti u čorbicu da provri još 3 min. Na kraju stavite malo sjeckanog peršuna. peršuna
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Sahan kofte su okruglice od mesa dinstane/zapecene u umaku od paradajza. Probajte ih, super su!
Sastojci:
3 komada krompira, srednje velicine
1 paprika
1 crveni luk
so
Okruglice:
650 gr mljevenog mesa
2/3 - 1 šoljica prezle ili starijeg hljeba
2 luka
4-5 čehni bijelog luka
4-5 kašika peršuna
3 kašike mint / menta ( svjezi ili suhi)
1 kašika mljevene paprike
2 kašićice kumina
1 kašićica bibera
1 i po - 2 kašićice soli ( vegete)
Za umak:
800g (2 konzerve) nasjeckanog paradajza - pelati
1 puna kašika origana
500-700 ml pilece juhe (kocka)
1-2 kašićica chilli u prahu ili ljuskice
1 kašićica cimet
2 kašićice secer
1/2 kašićice bibera
1/2 -1 kašićica so ( po potrebi)
maslinovo ulje
Priprema:
Krompir oguliti i narezati nakriške malo manje od 1cm debljine. Posoliti. Na ulju poprziti svaku stranu da pozuti. Ne treba biti skroz przeno jer ce se kuhanje dovrsiti u rerni.
Krompir ocijediti od ulja i ostaviti na toplom.
Kofte: U vecu zdjelu dodati meso. Luk i bijeli luk izmiksati u mikseru. Nemojte dodati nasjeckano, vazno je da se luk izmiksa u smjesu zbog okusa i teksture.
Ako koristite stariji hljeb onda ga izmrviti na sto sitnije. Sve sastojke za okruglice pomijesati sa mesom i dobro izraditi smjesu sa rukom, mijesiti meso oko 5 minuta.
Oblikovati okruglice tako da se najprije lagano istrljaju izmedu dlanova da meso postane kompaktno i onda oblikuje. Kad su gotove pokriti ih plasticnom folijom da malo odstoje, barem 15-20 minuta.
U dubljoj tavi zagrijati ulje i dodati nasjeckane paradajze ili pelate. Dodati sve ostale sastojke za umak i malo prokuhati, dovoljno je oko 5 minuta.
Slaganje
U vecu tavu za pecenje dodati malo ulja i premazati. Zatim poslagati poprzeni krompir. Na to staviti okruglice. Narezati papriku i crevni luk na manje komade i pobacati preko okruglica.
Zalijevati sa umakom od paradajza.
Staviti da se peće nepokriveno u vec zagrijanoj rerni na 200 C - 30 minuta. Kad je gotovo, ostaviti da odmara barem 15 minuta i onda servirati.
Sastojci:
3 komada krompira, srednje velicine
1 paprika
1 crveni luk
so
Okruglice:
650 gr mljevenog mesa
2/3 - 1 šoljica prezle ili starijeg hljeba
2 luka
4-5 čehni bijelog luka
4-5 kašika peršuna
3 kašike mint / menta ( svjezi ili suhi)
1 kašika mljevene paprike
2 kašićice kumina
1 kašićica bibera
1 i po - 2 kašićice soli ( vegete)
Za umak:
800g (2 konzerve) nasjeckanog paradajza - pelati
1 puna kašika origana
500-700 ml pilece juhe (kocka)
1-2 kašićica chilli u prahu ili ljuskice
1 kašićica cimet
2 kašićice secer
1/2 kašićice bibera
1/2 -1 kašićica so ( po potrebi)
maslinovo ulje
Priprema:
Krompir oguliti i narezati nakriške malo manje od 1cm debljine. Posoliti. Na ulju poprziti svaku stranu da pozuti. Ne treba biti skroz przeno jer ce se kuhanje dovrsiti u rerni.
Krompir ocijediti od ulja i ostaviti na toplom.
Kofte: U vecu zdjelu dodati meso. Luk i bijeli luk izmiksati u mikseru. Nemojte dodati nasjeckano, vazno je da se luk izmiksa u smjesu zbog okusa i teksture.
Ako koristite stariji hljeb onda ga izmrviti na sto sitnije. Sve sastojke za okruglice pomijesati sa mesom i dobro izraditi smjesu sa rukom, mijesiti meso oko 5 minuta.
Oblikovati okruglice tako da se najprije lagano istrljaju izmedu dlanova da meso postane kompaktno i onda oblikuje. Kad su gotove pokriti ih plasticnom folijom da malo odstoje, barem 15-20 minuta.
U dubljoj tavi zagrijati ulje i dodati nasjeckane paradajze ili pelate. Dodati sve ostale sastojke za umak i malo prokuhati, dovoljno je oko 5 minuta.
Slaganje
U vecu tavu za pecenje dodati malo ulja i premazati. Zatim poslagati poprzeni krompir. Na to staviti okruglice. Narezati papriku i crevni luk na manje komade i pobacati preko okruglica.
Zalijevati sa umakom od paradajza.
Staviti da se peće nepokriveno u vec zagrijanoj rerni na 200 C - 30 minuta. Kad je gotovo, ostaviti da odmara barem 15 minuta i onda servirati.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
TURLI TAVA
Sastojci:
1 kg mješanog mesa - janjetine, teletine
25 dag mrkve
25 dag paprike
50 dag luka
1 kg krompira
30 dag patlidžana
50 dag bamije
25 dag mahuna
20 dag tikvica
50 dag paradajza
20 dag ulja
1 kašika mljevene paprike
so
Narežite meso na komade, posolite, popržite na ulju (ali ne do kraja nego samo da porumeni). Dodajte mrkvu, papriku, luk, krompir, patlidžane, bamije, mahune, tikvice i paradajze te polako dinstajte u poklopljenoj posudi, ali opet ne do kraja. Dodajte biber, crvenu papriku, so i dobro promješajte. Na kraju sve skupa pretresite u glinenu posudu, doljevajte malo tople vode, pecite u rerni dok meso i povrće postupno omekšaju
Sastojci:
1 kg mješanog mesa - janjetine, teletine
25 dag mrkve
25 dag paprike
50 dag luka
1 kg krompira
30 dag patlidžana
50 dag bamije
25 dag mahuna
20 dag tikvica
50 dag paradajza
20 dag ulja
1 kašika mljevene paprike
so
Narežite meso na komade, posolite, popržite na ulju (ali ne do kraja nego samo da porumeni). Dodajte mrkvu, papriku, luk, krompir, patlidžane, bamije, mahune, tikvice i paradajze te polako dinstajte u poklopljenoj posudi, ali opet ne do kraja. Dodajte biber, crvenu papriku, so i dobro promješajte. Na kraju sve skupa pretresite u glinenu posudu, doljevajte malo tople vode, pecite u rerni dok meso i povrće postupno omekšaju
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Mirjam Tauber, jedna od žena BOHORETA
kaže
„Šta je jevrejska kuhinja dala balkanskoj kuhinji, i obrnuto, šta je jevrejska kuhinja dobila kao uticaj sa Balkana, teško je reći. Možda bi samo jedno veliko istraživanje pokazalo ko je kome više dao ili uzeo u kulinarskom smislu, ali postoje stvari, slatke stvari u sefardskoj kuhinji, koje nisu sporne, a među njima je prije svega patišpanja.
Ta 'iskvarena' riječ pod kojom danas većina domaćica podrazumijeva tijesto za tortu, zapravo je 'Pan di Espagna' (španski hljeb), tradicionalni sefardski kolač“, kaže Mirjam i dodaje da je običaj u njihovim domovima, da se gosti, ali i ukućani, služe slatkim. „Sama španska (ladino) riječ 'dulse', koja se kod nas direktno prevodi kao slatko, ne postoji u mnogim drugim jezicima, jer ne postoji ni ono što ona označava.“ Najpoznatiji slatkiši sefardske kuhinje su: sutlijaš, pita od mlijeka, čaldikus, tišpišti, patišpanja, baklava, halva a la kučara, roskitas di alhašu i roskas.
Halva di Hanuka, nije halva kakvu jedemo u Grčkoj ili Turskoj. Nema susama. Sefardi su većinom bili siromašni i taj kolač, ta halva, je bilo ono što su mogli sebi da priušte, jer se pravi samo od brašna, šećera i ulja. Za Hanuka halvu, sigurno već imate sve u kući, a potrebno vam je:
četvrt litre ulja,
dvije i po šolje brašna,
100 gr. šećera i još 500 gr. šećera za špinovanje,
malo prepečenih oraha, lješnika ili badema
Na ulju se, stalno miješajući, brašno preprži do zlatno smeđe boje, kao zaprška od brašna i ulja. Pola kilograma šećera ukuha se sa tri četvrtine šolje vode, i u to umiješa preprženo brašno, te dobro izmiješa. Na dasku se naspe 100 grama šećera i na njemu razvalja smjesa. Oblici se vade kašikom i redaju na plitki tanjir. Može se dodati i malo prepečenih oraha, lješnika ili badema.
Tišpišti
Pravili su Sefardi i nešto luksuznije slatkiše, kao što je kolač od badema – čaldikjas, ali samo za specijalne prilike i specijalne goste, jer je badem uvijek bio skup. Za Hanuku su se pravili i kolačići ruskitas, male kiflice sa filom od oraha. Ipak, tišpišti je slatkiš bez kojeg se ne može zamisliti slatko carstvo sefardske kuhinje, a spada u tzv. zalivene kolače, koje često nalazimo i u grčkoj i u turskoj kulinarskoj tradiciji. Potrebno je:
Tišpišti - Zaljeveni kolač1,5 čaša ulja,
1 čaša vode
oko 3 čaše brašna
rendana kora jednog limuna
Sirup
300 gr. šećera
3 šoljice vode
sok od pola limuna
Ulje i vodu prokuvati. U to dodati brašno i miješati tako da se dobije tijesto, nikako da bude tvrdo. Kad se tijesto malo ohladi, izručiti ga u podesan pleh, kašikom izravnati tijesto po plehu, isjeći na kocke ili romboide i staviti da se peče. Pečeno je kad tijesto porumeni. Sirup ušpinovati tako da voda provri, staviti šećer, pustiti da još malo vri, ali ne previše, dodati sok od limuna i pustiti da sirup još jednom proključa, te tako vruć preliti preko tijesta.
Slatki mali sefardski kolači
Slatko da slađe ne može bitiAko moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Brašnenica je jelo koje se spremalo karavanskom putniku. Sam naziv podsjeća na srednjovjekovnu Bosnu. karakteristika ovog jemeka bi bila da su jela spravljana pretežno od brašna. To bi bile, u prvom redu , pite u manjim ili većim zvrkovima (frkovi) , a koje su veoma praktične za pakovanje. Uz ovo dolazi šerbe u čvrstom stanju đulšerbe (ružica), tj. kandirano đulšerbe koje se na putovanju rastopi u vodi. Zatim razne vrste peksimeta, a posebno tzv. miripeksimet
(neka vrsta Zwiebacka), husarske gurabije i slična jela koja se mogu na putu održati duže vrijeme, kao na primjer paprenjaci, a posebno manastirski paprenjaci, medeni lokum i sl. Poslije ovih tzv. posebnih objeda, osvrnućemo se na tzv. svečane objede sakralnog i svjetovnog karakter
(neka vrsta Zwiebacka), husarske gurabije i slična jela koja se mogu na putu održati duže vrijeme, kao na primjer paprenjaci, a posebno manastirski paprenjaci, medeni lokum i sl. Poslije ovih tzv. posebnih objeda, osvrnućemo se na tzv. svečane objede sakralnog i svjetovnog karakter
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Sač je perzijska rijeć i označava kovani željezni ili zemljani poklopac kupolastog oblika, sa drškom na
vrhu kupole, pod kojim se na ognjištu peče : pogača, hljeb, janje, komadi mesa, pilav u tepsiji i slično .
sač
Sačica (peka)
Pokljuka ( zemljani sač)
Sač sa blažom kupolom (niži) koji se upotrebljava za pečenje pita naziva se "sačiea" ili "peka", a ako je glineni, naziva se "pokljuka".
Na sač se nagrne "supra" ili "supruga" (žar izmiješan sa lugom pepelom). Na vrhu sača nalaze se manje rupice, kojesluže kaoventili. Ako se jelo peče u tepsiji , onda se na ognjište prvo postavlja sadžak, nasadžak tepsija , a odozgo na tepsiju
sač. Dimenzije sača su od 35 cm pa do 1 metar, a sač ice od 40 cm pa čak do 2 metra promjera, koja je služila za pečenje tzv. svadbene baklave.
Maša označava lopaticu za ognjište kojom se podiže sač. Ona je trougaona i sa dugom drškom.
vrhu kupole, pod kojim se na ognjištu peče : pogača, hljeb, janje, komadi mesa, pilav u tepsiji i slično .
sačSačica (peka)Pokljuka ( zemljani sač)Sač sa blažom kupolom (niži) koji se upotrebljava za pečenje pita naziva se "sačiea" ili "peka", a ako je glineni, naziva se "pokljuka".
Na sač se nagrne "supra" ili "supruga" (žar izmiješan sa lugom pepelom). Na vrhu sača nalaze se manje rupice, kojesluže kaoventili. Ako se jelo peče u tepsiji , onda se na ognjište prvo postavlja sadžak, nasadžak tepsija , a odozgo na tepsiju
sač. Dimenzije sača su od 35 cm pa do 1 metar, a sač ice od 40 cm pa čak do 2 metra promjera, koja je služila za pečenje tzv. svadbene baklave.
Maša označava lopaticu za ognjište kojom se podiže sač. Ona je trougaona i sa dugom drškom.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Tava (perzijski) inače označava tiganj, u tradicionalnoj kuhinjiBosne ima različite namjene: pečenje, prženje, dinstanje i sl. Zavisno od funkcije, tave su različite velič ine i različitog oblika. Po veličini tava može biti velika, srednja, mala (tavica), a po dubini dublja i plića tava. Po obliku okrugla, duguljasta, repata , itd.
janje tava
Janje-tava je duguljasta velika posuda koja služi za pečenje janjeta u pekari.
dagara
Funkciju janje-tave ima idagara, koja predstavlja veliku glinenu posudu duguljastog oblika. Ove duboke, duguljaste tave (dužine do 1, 20 m), koje služe za pečenje janjaca, imaju malo savijene stranice u unutrašnjost tave, vjerovatno da
čuvaju masnoću i paru prilikom pečenja , tako da janje bude sočnije .
janje tavaJanje-tava je duguljasta velika posuda koja služi za pečenje janjeta u pekari.
dagaraFunkciju janje-tave ima idagara, koja predstavlja veliku glinenu posudu duguljastog oblika. Ove duboke, duguljaste tave (dužine do 1, 20 m), koje služe za pečenje janjaca, imaju malo savijene stranice u unutrašnjost tave, vjerovatno da
čuvaju masnoću i paru prilikom pečenja , tako da janje bude sočnije .
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
U Sarajevu, odnosno Bosni, buranijom se zvalo i zelje sa slanim kajmakom.
Zelje (špinat ili blitva) se očisti, opere, obari, baci na masnoću i odozgo izdrobi slani kajmak, te donekle uprži
ĆEVAB OD MRKVE
Za 4 osobe:
60 dkg mljevenog mesa, mrkve oko pola kg, 1 glavica luka (crvenog), celera, peršuna (lista), soli bibera, te juhe (čiste čorbe) koliko bude potrebno za
pomalo dodavanje. Luk se očisti , isjeca i stavi na nešto masnoće (maslaca, ulja), malo poprži i na to doda mljeveno
meso, te i ono proprži. Zatim se doda očišćena i na tanke kolutiće izrezana mrkva, posoli i pusti da se dinsta. Doda se i neko cijelo zrno bibera i kasnije nešto celera i peršuna.
Povremeno se dodaje pomalo juhe ( čiste čorbe , mesne vode), tako da na kraju treba da bude odgovarjauća količina safta. Dakle, ćevab se servira u saftu.
Prilikom serviranja dodaje se po potrebi soli i bibera.
Zelje (špinat ili blitva) se očisti, opere, obari, baci na masnoću i odozgo izdrobi slani kajmak, te donekle uprži
ĆEVAB OD MRKVEZa 4 osobe:
60 dkg mljevenog mesa, mrkve oko pola kg, 1 glavica luka (crvenog), celera, peršuna (lista), soli bibera, te juhe (čiste čorbe) koliko bude potrebno za
pomalo dodavanje. Luk se očisti , isjeca i stavi na nešto masnoće (maslaca, ulja), malo poprži i na to doda mljeveno
meso, te i ono proprži. Zatim se doda očišćena i na tanke kolutiće izrezana mrkva, posoli i pusti da se dinsta. Doda se i neko cijelo zrno bibera i kasnije nešto celera i peršuna.
Povremeno se dodaje pomalo juhe ( čiste čorbe , mesne vode), tako da na kraju treba da bude odgovarjauća količina safta. Dakle, ćevab se servira u saftu.
Prilikom serviranja dodaje se po potrebi soli i bibera.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
KROMPIR-KALJA*
Za 4 obroka:
1,5 kg krompira, 1 glavica luka, oko 1/2 kg mesa, 10 dkg masla, so, biber, aleva paprika, nešto mesne vode (juhe).
Meso se isjeca na ko m a di ć e i preprži na luku, posoli, doda aleva paprika, biber, zatim prelije mesnom vodom (ili vodom), te sastavi sa krompirom ranije oguljenim i izrezanim na kriške ili krupnije kocke, te kalja kuha.
Kalja od krompira je slična krompir- pirjanu , razlikuje se samo po tome što se u kalju ne stavlja riža.
Za 4 obroka:
1,5 kg krompira, 1 glavica luka, oko 1/2 kg mesa, 10 dkg masla, so, biber, aleva paprika, nešto mesne vode (juhe).
Meso se isjeca na ko m a di ć e i preprži na luku, posoli, doda aleva paprika, biber, zatim prelije mesnom vodom (ili vodom), te sastavi sa krompirom ranije oguljenim i izrezanim na kriške ili krupnije kocke, te kalja kuha.
Kalja od krompira je slična krompir- pirjanu , razlikuje se samo po tome što se u kalju ne stavlja riža.
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
Re: Bosanska kuhinja
Ako moramo da biramo između smrti od gladi i metka, Gejl i ja smo se složili da je metak mnogo brži.
-
- Similar Topics
- Replies
- Views
- Last post
-
- 7 Replies
- 1302 Views
-
Last post by Peace
